dvorac erdody

Erdödy

Grb obitelji Erdödy

Erdödy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe. Obitelj je stoljećima imala istaknutu ulogu u političkom i društvenom životu Hrvatske.

Povijest 

Uspon obitelji započeo je u doba kardinala i nadbiskupa Tome Bakača (1435.-1521.) koji je, zajedno s braćom, dobio 1495. plemstvo. Njegov nećak Petar I. (1543.) stekao je 1511. naslov baruna te promijenio prezime Bakač u Erdödy s pridjevkom de Monyorokerek i de Monoszlo (Moslovački).^[1] Godine 1565. dobili su od kralja Maksimilijana II. grofovsku titulu koja i je potvrđena 1580. godine.
Obitelj je dala pet hrvatskih banova, a brojni članovi istaknuli su se u borbama protiv Turaka. Osobito je bila značajna pobjeda bana Tome II. Erdödyja 1593. godine kod Siska kojom je onemogućen daljnji osmanski prodor na zapad. Godine 1607. kralj Rudolf II. dodijelio im je na ime vojnih zasluga nasljednu čast velikih župana Varaždinske županije.^[2]
Od Petra III. (16. st.) potječe hrvatska grana obitelji Erdödy koja je imala sjedište u Jastrebarskom. Izumiru 1703. godine, kada njihove posjede u Hrvatskoj naslijeđuje mađarska grana obitelji. U 18. stoljeću obitelj se ponovno grana na mađarski i hrvatski ogranak. Pripadnici hrvatske loze imali su posjede u Hrvatskoj sve do 1945. godine.^[3]
U 19. stoljeću djelovala je prva hrvatska operna pjevačica grofica Sidonija Erdödy Rubido.

Vlastelinstva u Hrvatskoj 

Obitelj Erdödy posjedovala je brojna vlastelinstva u Hrvatskoj, osobito u 16. stoljeću (Jastrebarsko, Cesargrad, Kerestinec, Moslavina, Samobor, Varaždin, Okić, Gračenica i dr.).^[4] U 18. stoljeću obitelj je stekla dodatne posjede (Bela, Ivanec, Cerje i Jurketinec u Hrvatskom zagorju). Poslije pada Austro-Ugarske monarhije Erdödy su izgubili veći dio posjeda, no neke su i zadržali; Jastrebarsko do 1922., Novi Marof do 1923. i Stari grad Varaždin do 1924. godine.^[5]

Banovi iz obitelji Erdödy 

• Petar II., 1557.-1567.
• Toma II., 1584.-1595. i 1608.-1614.
• Žigmund I., 1627.-1639.
• Nikola I., namjesnik banske časti (1674.-1680.) i ban (1680.-1693.)
• Ivan II., 1790.-1806.